Ruhango: Habaye igikorwa cyo kwibuka Abatutsi bari batuye mu yari Komini Ntongwe bishwe muri Jenoside mu 1994

Kuri iki cyumweru tariki ya 30 Mata 2023, ku Rwibutso rw’Akarere rwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994 ruherereye mu Murenge wa Kinazi habereye igikorwa cyo Kwibuka ku nshuro ya 29 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, by’umwihariko abari batuye n’abiciwe mu yahoze ari Komini Ntongwe. Mu byaranze iki gikorwa harimo no gushyingura mu cyubahiro imibiri 40, harimo 10 yabonetse na 30 yimuwe mu mva ziherereye ahantu hatandukanye mu Mirenge ya Kinazi na Ntongwe.

Iki gikorwa kitabiriwe na Perezidante w’Inteko Ishinga Amategeko, Umutwe w’Abadepite, Minisitiri w’Ibidukikije, Jeanne d’Arc Mujawamariya; Umuyobozi w’Urwego rw’Igihugu Ngishwanama rw’Inararibonye, Tito Rutaremara; Abadepite; Abayobozi bakuru mu nzego zitandukanye z’imirimo ya Leta, imiryango yigenga na Sosiyete sivile; abahagarariye IBUKA, AVEGA GEARG; Abayobozi b’Akarere mu nzego zirimo Komite Nyobozi y'Akarere, Inama Njyanama, n’Inama y’Umutekano itaguye y’Akarere; Abayobozi ba AGSF, abavuka n’abatuye mu yahoze ari Komini Ntongwe ndetse n’inshuti zabatabaye. 

Iki gikorwa cyaranzwe nUmunota wo Kwibuka; Isengesho; Ikaze ry’Umuyobozi w’Akarere; Indirimbo zo kwibuka z’abahanzi barimo Assiel, Bonhomme, Itsinda Humura Mubyeyi na Nyiranyamibwa); Ikiganiro ku mateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi; Ubuhamya (Rutagengwa Alexis); Ijambo ry’uhagarariye abashyinguye; ubutumwa bwa IBUKA n’ubw’Umushyitsi Mukuru; gushyingura mu cyubahiro; gushyira indabo ku Rwibutso no kunamira abahashyinguye.

Mu ijambo ry’ikaze, Umuyobozi w’Akarere, Habarurema Valens, yabanje kwihanganisha no gukomeza abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bari batuye mu yahoze ari Komine Ntongwe n’abahagendaga, anashimira abashyitsi n’abandi bose bitabiriye iki gikorwa.

Yashimye kandi ubutwari bukomeje kuranga abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, by’umwihariko abashimira kuba bakomeje kwiyubaka, uruhare rwabo mu kubaka Igihugu no kuba borohereza Ubuyobozi mu bikorwa byo kwimura imibiri yari ishyinguye mu mva ziri hirya no hino mu ngo ikajyanwa mu nzibutso. Ati “Dushimiye ubutwari bw'abarokotse Jenoside bemera ko twimura imibiri igashyingurwa mu Nzibutso zo ku rwego rw'Akarere kugira ngo turusheho kubungabunga amateka ya Jenoside”.

Meya Habarurema yakomeje agaya cyane ubuyobozi bubi bwateguye bukanahagarikira Jenoside yakorewe Abatutsi, ku isonga muri Komini Ntongwe hakaba hari Kagabo Charles wari Burugumesitiri wakoresheje amayeri menshi n’ubugome ndengakamere kugira ngo atsembe Abatutsi burundu, ntihazagire n’umwe usigara wo kubara inkuru.  

Yijeje kandi ko Ubuyobozi bw’Akarere buzakomeza kwita ku mibereho y’abarokotse Jenoside, ku bikorwa byo kwibuka no gusigasira amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi.

Muri urwo rwego, Umuyobozi w’Akarere akaba yarasabye ubuvugizi kugira ngo hazaboneke ingengo y’imari ikabakaba miriyari y’amafaranga y’u Rwanda akenewe kugira ngo ku Rwibutso rwa Kinazi hubakwe inzu y’amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu yahoze ari Komini Ntongwe.

Ati “Akarere ka Ruhango kazakomeza kwibuka ku Nzibutso za Jenoside no guteganya ingengo y'imari, ubushobozi bwo kubaka ibice by'inzibutso bisigaye, kuzicunga neza kugira ngo umutekano wazo ukomeze umere neza kandi tubungabunga amateka ya Jenoside.”

“By'umwihariko ariko, Mushyitsi Mukuru, hari icyo dushaka kubasaba nk'Akarere ka Ruhango: Turabasaba kuzakomeza gushyigikira Akarere kacu mu kubona ingengo y'imari ihagije yo kubaka iyi nzu y'amateka hano”.

Bwana Habarurema Valens yashimiye Ingabo zari iza RPF Inkotanyi zabohoye u Rwanda zigahagarika Jenoside, ndetse muri iki gihe ari Ingabo z’Igihugu zikaba zikomeje gutanga umusanzu ntagereranywa mu kubaka u Rwanda.   

Yasoje yizeza ko Akarere ka Ruhango kazakomeza kurwanya ihakana n’ipfobya rya Jenoside yakorewe Abatutsi, no kwita ku  kubumbatira ubumwe bw’Abanyarwanda.  

Perezida w’Inteko Ishinga Amategeko y’u Rwanda wari Umushyitsi Mukuru, Donatille Mukabalisa, yashimye ubwitange bw’Inkotanyi mu kurwanya ikibi, kurokora abahigwaga ngo bicwe, no guhagarika Jenoside mu gihe amahanga yareberaga.

Ati “Ntituzigera na rimwe duhwema gushimira Ingabo zari iza FPR Inkotanyi zabashije kuturokora. Nubwo ibikoresho cyangwa ubushobozi bari bafite butari buhambaye, byagaragaye ko ubushake no kwiyemeza kurwanira ukuri ari byo ntwaro itajya itsindwa na rimwe”.

Yashimiye kandi abarokotse Jenoside umuhate n’ubutwari mu kwiyubaka no kubaka Igihugu.

Hon Mukabalisa yagaye cyane abakomeje guhisha amakuru y’ahajugunywe imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi, asaba abafite ayo makuru kuyatanga kugira ngo iyo mibiri ishyingurwe mu cyubahiro.

Yanagarutse ku ihakana n’ipfobya rya Jenoside ndeste n’ingengabitekerezo yayo ikigaragara kuri bamwe haba mu Rwanda, mu Karere ndetse  no mu mahanga ya kure, asaba abantu bose, by’umwihariko urubyiruko, guhaguruka bagafatanya kuyirwanya.

Ati “Hari abanze kuva ku izima bakomeje guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi ndetse bakomeje no gukwirakwiza amagambo y’urwango. Ibi rero nta kindi bigamije atari uguhishira ibyo bo ubwabo, inshuti zabo cyangwa se n’abavandimwe babo basize bakoze, kujijisha amahanga, no gushinyagurira abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi. Ni yo mpamvu tudakwiye guceceka kuko iyo ikinyoma kivuzwe inshuro nyinshi ntihagire abazamura amajwi ngo bakinyomoze bagaragaza ukuri kw’amateka yacu birangira hari abagifashe nk’ukuri. Ibyo rero ntituzabyemera tuzakomeza kugaragaza ukuri kwacu kugeza igihe ikinyoma cyabo kitagifite umwanya. Ukuri igihe cyose kuratsinda”.

“Rubyiruko […], ndongera kubashishikariza kumenya amateka y’Igihugu cyacu kugira ngo bibafashe kugira uruhare rugaragara kandi rukomeye muri uru rugamba tugomba gufatanyiriza hamwe twese”.

Ku birenana n’ubuvugizi kugira ngo haboneke ingengo y’imari yo kubaka inzu y’amateka ku Rwibutso twa Kinazi, Hon Mukabalisa yavuze ko mu ngendo abadepite bakora hirya no hino mu Gihugu  babonye ko inzu z’amateka zikenewe mu rwego rwo gukomeza gusigasira amateka ya Jenoside, maze icyo  kibazo bagishyikiriza inteko rusanye y’Umutwe w’Abadepite. Akaba yizeza ko Umutwe w’Abadepite uzakorana n’izindi nzego bireba mu gushaka igisubizo cy’icyo kibazo.

Ati “Tuzakomeza kuganira n’inzego bireba kugira ngo turebe uburyo cyazabonerwa igisubizo, bishingiye ku mikoro y’Igihugu cyacu”.

Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 ruherereye mu Murenge wa Kinazi rubitse imibiri isaga 63200 y’Abatutsi bishwe muri Jenoside mu 1994 mu yahoze ari Komini Ntongwe, bigizwemo uruhare na Kagabo Charles wari Burugumesitiri w’iyo Komini ucyihisha ubutabera.  

Back